Vlade RS i FBiH usvojile su čitav set mjera u suzbijanju negativnih posljedica na ekonomiju usljed virusa korona, ali one možda neće biti dovoljne da se sačuvaju radna mjesta i garantuju dostojni uslovi za radnike, navedeno je u najnovijem izvještaju Evropske socijalne političke mreže sačinjenom za Evropsku komisiju.
Ipak, kako je istaknuto, broj izgubljenih radnih mjesta u RS manji je nego u FBiH zbog, kako su naglasili, zakasnjelog odgovora na krizu u FBiH kroz Zakon o koroni, za koji je istaknuto da je usvojen tek u maju.
“Vlasti u RS reagovale su brže, a kroz formulisanje odluka kao odgovor na krizu usvojen je čitav niz prijedloga sindikalne organizacije”, istakli su oni. Pored toga, kako su naglasili, u FBiH se problem iskazao i u slabom socijalnom dijalogu, a mjerama FBiH nisu zadovoljni ni poslodavci ni sindikati.
Međutim, kako je dalje naglašeno, u oba entiteta mjere nisu uspjele dovoljno zaštititi privatni sektor, posebno mala i srednja preduzeća.
“Trenutna korona kriza će samo dodatno pogoršati položaj radnika u privatnom sektoru jer u oba entiteta postoje problemi u obezbjeđivanju radnih uslova”, istaknuto je. Dio poslodavaca je, kako je naglašeno, tokom krize prisiljavao radnike da protiv svoje volje prihvate otkazivanje ugovora o radu.
U izvještaju Evropske investicione banke kažu da su u okviru Evropskog investicionog fonda pripremili sredstva kojima planiraju pomoći malim i srednjim preduzećima u BiH kako bi pomogli posebno mladima.
U EIB-u ističu da su u BiH i dalje visoko zastupljene siva ekonomija i političke blokade te da postoji premalo većih korporacija, zbog čega je najveći potencijal u malim i srednjim preduzećima. Čak 70 odsto radne snage zaposleno je u manjim i srednjim preduzećima.
U Centralnoj banci BiH kažu da je ekonomski pad bio prisutan i prije izbijanja korone, odnosno u četvrtom kvartalu prošle godine, a da su usporavanje ekonomske aktivnosti glavnih trgovinskih partnera i pad industrijske proizvodnje u BiH zbog korone dodatno intenzivirani u prvom kvartalu 2020. godine.
“Pandemija, čiji su efekti na domaće sektore ojačali u drugom kvartalu, zasigurno će uzrokovati pad ekonomske aktivnosti u drugom kvartalu. Posljedično, očekuje se i pad ekonomske aktivnosti u 2020. u odnosu na 2019. godinu”, kažu u Centralnoj banci BiH.
Naglašavaju i da je snažan pad industrijske proizvodnje iz prethodne godine nastavljen i u prvom kvartalu, a da je posebno pogođen i uslužni sektor.
Neto devizne rezerve su krajem marta iznosile 12,46 milijardi maraka, a u odnosu na decembar 2019. godine smanjene su za 136,7 miliona maraka.
Iako su na početku izbijanja krize upućeni zahtjevi Centralnoj banci da se smanji obavezna devizna rezerva kako bi se pomoglo privredi, do toga nije došlo. Kako, međutim, kažu u Centralnoj banci, za tim nije bilo potrebe.
“Kako nisu primijećeni vanredni pritisci na likvidnost banaka, stopa obavezne rezerve je zadržana nepromijenjenom. Snižavanje stope obavezne rezerve u okolnostima kada postoje značajni viškovi iznad obavezne rezerve, a stopa naknade na ta sredstva je negativna, samo bi rezultiralo višim viškom iznad obavezne rezerve”, objašnjavaju u toj instituciji.
Saša Stevanović, ekonomista, smatra da zdrava logika kaže da, ako je godišnji fond plata u RS tri milijarde maraka, a nedostaje 400 miliona maraka, moguće je očuvati plate, pa samim time i radna mjesta.
“Ako bi se napravila prenosnica u predviđanju koliko očekujemo da će iznositi pad BDP-a, onda djelovanjem na plate može se očuvati domaća potrošnja, a time je u velikoj mjeri moguće amortizovati pad”, smatra on.