U toku novogodišnjih praznika, prema podacima Turističke organizacije Banjaluke, svi raspoloživi smještajni kapaciteti bili su popunjeni, a turisti su dolazili sa svih strana, kako iz zemlje, tako i iz regiona.
Ipak, ono što se negativno odražava na turističku godinu i prihode koji se ostvaruju, jeste neprijavljivanje gostiju od strane vlasnika smještajnih kapaciteta i neplaćanje boravišne takse.
Prema riječima ovlaštenog potpisnika u Odjeljenju za privredu i lokalni ekonomski razvoj Aleksandre Simić, sve to negativno utiče na niz segmenata, od kojih su tri najznačajnija.
– To su finansijski, bezbijednosni i razvojni segment grada Banjaluke kao turističke destinacije. Boravišna taksa je namjenski prihod koji se dijeli između Turističke organizacije Banjaluke i Turističke organizacije Republike Srpske, u omjeru 80 na prema 20 odsto. Dakle, neprijavljivanje gostiju negaitvno utiče na prihode koji se ostvaruju po tom osnovu, a to su izvori sredstava iz kojih turističke organizacije finansiraju niz aktivnosti koje za cilj imaju unapređenje, razvoj i promociju turizma, turističkih proizvoda i turističkih destinacija Banjaluke – rekla je Simić.
Navodi kako nije zanemariva ni činjnica da neprijavljivanje gostiju može da bude i potencijalni bezbijednosni rizik.
– Neprijavljeni gost može da bude potencijalni urok ili žrtva tog bezbjednosnog izazova, što znači da, ukoliko nemate evidenciju o gostu – gdje je odsjeo, koliko vremena je tamo proveo, ukoliko nemamo podatke o vrsti posjete, automatski se sužava prostor za djelovanje bezbijednosnih organa u čijoj je nadležnosti rješavanje nekog potencijalnog problema – rekala je ona.
Uz sve to, to utiče i na statističke podatke.
– Ukoliko imamo neprijavljene goste, onda stanje na terenu odstupa od zvaničnih podataka sa kojima raspolažemo, tako da je onda upitna polazna osnova za izradu bilo kakvih strateških ili razvojno – planskih dokumenata iz oblasti turizma – dodala je Aleksandra Simić.
Ovom problemu se može stati u kraj, ali potrebno je da se rješavanju ovog problema pristupi sistemski, te da se uključe sve relevantne institucije.
– Postoji niz mjera koje bi se mogle preduzeti u smislu rješavanja tih problema. Treba poći od mjere podizanja svijesti vlasnika smještajnih kapaciteta, o značaju prijave gostiju, preko digitalizacije prijave i izrade jedinstvenog sistema evidentiranja gostiju koji dolaze u Banjaluku, pa sve do jačanja kontrolnih mehanizama i intenziviranja rada inspekcijskih organa na terenu