“VEĆE PLATE PRIORITET DOMAĆIM PROZIVOĐAČIMA” Pokret “Banjaluka zove” Vladi predlaže nove mjere

Pandemija bolesti izazvane novim virusom korona izbacila je na površinu mnoge anomalije društva. Prognoze nezavisnih ekonomskih stručnjaka iz regiona nisu nimalo ohrabrujuće i, kao Republici s najnižim životnim standardom u Evropi, predstoji nam jedan krajnje neizvjestan period.

Poručili su ovo iz pokreta „Banjaluka zove“, kojeg su nedavno osnovali banjalučki odbornici Saša Lazić i Mirna Savić Banjac, te na svom Fejsbuk profilu Vladi Republike Srpske predložili nekoliko mjera.

– Tek je prvi mjesec pandemije za nama, a Vlada Republike Srpske se zadužuje novom emisijom obveznica u vrijednosti 300 miliona KM i prodajom trezorskih zapisa u iznosu od 50 miliona KM. Iz medija saznajemo da će se Srbija pojaviti kao spasilac, kao što je bio slučaj sa medicinskom opremom – naovode iz ovog pokreta.

Kažu da smo „danas valjda svjesni koliko nam nedostaju najbolji medicinski tehničari i doktori koje smo otjerali potcjenjivačkim odnosom, koliko nam nedostaju Robne rezerve koje su lošim političkim djelovanjem ugašene…“.

– Umjesto lamentiranja nad onim što je nepovratno izgubljeno i straha šta nosi bliska budućnost, mi želimo ovu situaciju vidjeti kao šansu da se u društvu naprave ozbiljne reforme, kako bi se teret krize podjednako raspodijelio na sve, kako ne bismo imali više preminulih od posljedica ekstremnog siromaštva, hroničnog stresa i straha od neizvjesnosti, loše ishrane, nedostatka adekvatne zdravstvene zaštite, nego od samog virusa – navode oni.

Kampanja u doba korone?

Navode da su primijetili da se situacija politički zloupotrebljava, da se pojedini politički eksponenti utrkuju ko će stati pred kamere, dok stručna lica gotovo da ne viđamo.

– Predizborna kampanja, kada joj vrijeme nije, uveliko traje, na sraman način pojedinci se fotografišu s ljudima kojima dijele naša sredstva, kao da su iz njihovog džepa. Pri tome često viđamo nosioce najviših političkih funkcija kako ne poštuju pravila ponašanja koja su sami donijeli i daju loš primjer javnosti. Posebno smo ogorčeni maćehinskim odnosom prema našim ljudima iz inostranstva, ljudima koji su dotacijama spasili Srpsku i BiH od bankrota, koji se tretiraju poput migranata u momentu kada ostaju bez posla u stranim državama – ističu iz ovog pokreta.

Prijedlozi

Oni Vladi Republike Srpske predlažu da se najniža neto plata poveća na 700 KM, a doprinosi na plate smanje za trećinu, kako bi se rasteretili poslodavci i stimulisao privatni sektor.

Takođe, navode da se odnos najniže i najviše plate limitira na 1:3,5, s tim da primanja nosilaca političkih funkcija ne mogu prelaziti 2.000 KM mjesečno, te da se momentalno obustave svi infrastrukturni radovi i javne nabavke od povlaštenih ponuđača, a sva budžetska sredstva Republike, gradova i opština podrede prehranjivanju i liječenju stanovništva.

Oni između ostalog navode i “da se prekine sa praksom dodjele poslova povlaštenim firmama uz nerealno visoke vrijednosti faktura, da se umjesto jednokratne nagrade dugoročno i trajno povećaju plate zdravstvenim radnicima, te da se institucijama Republike Srpske vrate sva ovlaštenja koja je uzurpirao član Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda”.

– Predlažemo da se interes domaćih proizvođača i građana konačno stavi iznad interesa male grupe pojedinaca iz uvozničkog lobija, da proizvedemo kvalitetnu i pristupačnu hranu za domaće potrebe i izvoz, da steknemo kulturu da kupujemo domaće proizvode, a obnovimo „Robne rezerve Republike Srpske“, koje bi otkupljivale proizvode od domaćih proizvođača – navode oni.

Predlažu i da se svim građanima Srpske koji neće biti u stanju redovno izmirivati obaveze za režijske troškove, otplatu kredita, poreze i sl. odgode i reprogramiraju prispjele obaveze.

Kriza kao šansa za preokret

– Mi nismo političari, mi smo obični građani, udruženi radi stvaranja boljeg i pravednijeg društva, a ne radi ostvarenja ličnih interesa. Zato nismo željeli da se bavimo političkim prepucavanjima i kritikama, nego iznosimo konkretne prijedloge, za koje očekujemo podršku šire društvene zajednice. Ako krizu shvatimo kao šansu za preokret i realizujemo ove prijedloge, možda i imamo budućnost na ovim prostorima – zaključili su u objavi, dodajući da, ako nastavimo po starom, nemamo se čemu nadati.

Podijeli objavu