U trebinjskim selima su ove godine zasađene rekordne poljoprivredne površine, a u poljoprivrednim apotekama je već nestalo sjemenskog krompira i sadnog luka, za kojim je ove godine bila najveća potražnja.
U trebinjskom selu Zagora su nam potvrdili da su ove godine posađene i one njive koje su zadnji put obrađivane prije 30 godina jer su do nekih zaselaka bili neuslovni putevi i zemlja je orana uglavnom uz pomoć volova.
“U našem zaseoku odavno nema stanovništva, a kamoli volova za oranje, a i put nam je dosta slab. Ipak, možemo dovesti freze pa smo dio zemljišta ponovo priveli namjeni, kopajući nešto i ručno, na vile. Meni kao penzioneru je bolje raditi zemlju, na šta sam i navikao, nego sjediti kod kuće”, kaže Božo Savović, mještanin zaseoka Turica u selu Zagora.
U njegovom zaseoku nema ni struje, ali mu, kako kaže, i ne treba. Osim njega, ovdje zemlju obrađuju i njegov bratić Neđo i rođak Dragan, koji, iako dosta mlađi, dolaze vikendom sa suprugama kako bi i oni obrađivali zemlju.
Iako je sadni materijal u Trebinju sve teže nabaviti jer nema isporuka od inostranih distributera, a domaći su proizvođači svoja sjemena prodali odmah na početku sadne sezone, u Zagori su se snabdjeli nešto kupovnim, a nešto sopstvenim sjemenom.
Sjemena, ipak, kako poručuju u Agrarnom fondu Trebinje, neće nedostajati jer su oni na vrijeme nabavili i dodatne količine, kako bi ga, očekujući upravo krizu zbog virusa korona, podijelili zainteresovanom stanovništvu.
“Mi smo odmah nakon što se Italija počela suočavati s pandemijom nabavili dodatne količine sjemena, kako bismo pomogli lokalnom stanovništvu. Nakon raspisanog javnog poziva stanovništvu svih osam mjesnih zajednica smo podijelili pakete sjemena u kojima se nalazilo 25 kilograma sjemenskog krompira, tri kg luka i kilogram graška, a na javni poziv se prijavilo 377 zainteresovanih”, kaže Veselin Dutina, direktor Agrarnog fonda Trebinje.
Napominjući da su ove godine zasigurno zasađene rekordne površine oranica, Dutina kaže da odmah krajem sedmice slijedi novi javni poziv za dodjelu rasada paprike i paradajza, a riječ je o 15.000 strukova koji su proizvedeni u sopstvenim plastenicima.
“Mi redovno proizvodimo besplatan rasad svojim kooperantima, ali smo ove godine zasadili više nego što u prosjeku dijelimo, tako da će rasada paprike i paradajza biti dovoljno i za stanovništvo koje želi za sebe proizvoditi ovo povrće”, dodaje Dutina.
U Agrarnom fondu Trebinje kažu da se zasad nije razmišljalo o privođenju zemljišta namjeni pomoću traktora koji je u njihovom vlasništvu iz prostog razloga što je ova mašina velikih gabarita i ne koristi se za povrtnjake kod domaćinstava.
(Nezavisne)