Wednesday, 21st October 2020
21 Oktobra 2020

Hvaljeni kako su pobijedili virus, sad se bore s trećim talasom

Donedavno je Hongkong hvaljen zbog načina na koji se borio s pandemijom virusa korona. Međutim, sada ih pogađa ne drugi, već treći talas, a stručnjaci kažu da ovo treba da bude upozorenje za cijeli svijet.

Uprkos tome što dijeli granicu s Kinom, u kojoj je zabilježen prvi slučaj virusa korona, Hongkong je uspio da broj infekcija održi niskim i da izbjegne ekstremne blokade koje su uvedene u dijelovima Kine, Evrope i SAD.

Međutim, Hongkong sada pogađa ne drugi, već treći talas infekcije. Vlada je upozorila da je zdravstveni sistem pred kolapsom i upravo su zabilježili rekordan dnevni broj infekcija.

Šta je pošlo po zlu i koje lekcije treba da nauče zemlje koje se bore i s pandemijom i ekonomskim sunovratom izazvanim blokadom?

Kako je došlo do trećeg talasa?

Prvi slučaj virusa korona Hongkong je zabilježio krajem januara, što je dovelo do zabrinutosti i panične kupovine, ali je broj zaraženih ostao relativno nizak i širenje se brzo stavilo pod kontrolu.

Drugi talas uslijedio je u martu, kada su studenti i stanovnici počeli da se vraćaju iz inostranstva, što je dovelo do skoka u broju uvezenih slučaja.

Hongkong je zbog toga uveo stroge granične kontrole, zabranio nerezidentima ulazak u grad iz inostranstva, a svi koji su se vratili morali su da idu u karantin na 14 dana.

Čak su uveli i električne narukvice za praćenje onih koji su dolazili i bili sigurni da će ostati kod kuće.

Sve to, zajedno sa raširenom upotrebom maski i mjerama socijalne distance, djelovalo je – Hongkong je nedjeljama bio bez slučaja lokalnog prenosa i činilo se da se život vraća u normalu.

Kako je onda stigao treći talas, koji je doveo do više od 100 novih slučaja devet dana zaredom?

Hongkong je u petak prijavio 121 slučaj virusa korona.

“To je veoma razočaravajuće i frustrirajuće jer je Hongkong imao u velikoj mjeri stvari pod kontrolom”, rekao je Malik Peiris sa katedre za virusologiju na Univerzitetu Hongkong. On vjeruje da postoje dvije mane u sistemu.

Prva, mnogi koji su se vratili odlučili su se za 14-dnevni karantin kod kuće, umjesto da odu u karantinske kampove.

“Problem je što je bilo i drugih ljudi u kući i oni nisu bili ni pod kakvom restrikcijom, dolazili su i odlazili”, rekao je profesor Peiris.

Međutim, vjeruje da je ozbiljniji problem nastao iz odluke Vlade izuzme nekoliko grupa ljudi iz testiranja i karantina kada su ušli u Hongkong.

Karantina je oslobođeno oko 200.000 ljudi, među kojima su pomorci i osoblje aviona.

Džozef Tang, specijalista i ljekar za zarazne bolesti, izuzeća opisuje kao značajnu “rupu” koja povećava rizik od infekcije, posebno od pomoraca i posada aviona koji su takođe posjetili turistička mjesta i koristili javni prevoz.

Vlada je kasnije priznala da je ovo izuzeće krivo za posljednje izbijanje zaraze. Mjere su sada pooštrene, ali ih je teško primijeniti.

Bendžamin Kovling, profesor epidemiologije, rekao je da iskustvo Hongkonga s problemom karantinom uskoro bi moglo da se dogodi i u drugim zemljama.

Ukidanje mjera socijalnog disanciranja

Izuzeće od karantina postoji nekoliko mjeseci, ali je treći talas stigao tek u julu. Profesor vjeruje da je to zbog drugog važnog faktora – mjere socijalnog distanciranja ukinute su u junu.

“Dok su te mjere bile na snazi, sistem je mogao da se nosi s virusom, ali kada su one relaksirane uvezene infekcije su se brzo raširile. To je lekcija za sve”, poručio je on.

Krajem juna Vlada je dozvolila javna okupljanja do 50 ljudi, a nakon mjeseci usamljenosti, ljudi su počeli da se viđaju s porodicom i prijateljima. Vlada je rekla da stvari izgledaju dobro i olabavila restrikcije.

Stručnjaci se slažu da ponovno uvođenje mjera socijalne distancije već ima efekta i nadaju se da će se Hongkong vratiti na nulu lokalnih infekcija u roku od četiri do šest sedmica.

U ovom trenutku izazov je zaustaviti uvezene infekcije – posebno nakon ukidanja mjera socijalne distance.

To je izazov s kojim će se i druge zemlje suočiti kada budu uspješne u sprečavanju virusa unutar svojih granica, jer “kada dođete do niskog nivoa prenosa unutar svog stanovništva, neregulisani unosi spolja mogu dovesti do katastrofe”.

(Telegraf.rs)

img1

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

WP2Social Auto Publish Powered By : XYZScripts.com